5 znanstvenih načina da učite pametnije

5 znanstvenih načina da učite pametnije

5 znanstvenih načina da učite pametnije

Tjedan ima 168 sati. Ako ste učenik ili roditelj vjerojatno imate osjećaj da tih sati nikad nema dovoljno. Možemo li zato učiti pametnije, a ne nužno više? U ovom članku ćete saznati 5 znanstveno dokazanih tehnika koje će vam pomoći učiti pametnije

1. Učite iste informacije na različite načine

Istraživanje (Jill Wills) iz 2008. godine pokazalo je da različiti mediji različito djeluju na mozak odnosno da nije isto čitamo li informaciju ili ju slušamo.
Zaključak je da uključite li što više medija kao pomoć pri učenju, više ćete aktivirati mozak i pamtit ćete – bolje. Na raspolaganju su vam youtube, online instruktor, mentalne mape i cijeli internet 🙂

2. Učite više predmeta dnevno, radije nego da se usredotočite samo na jedan

Učite više predmeta dnevno, radije nego da se usredotočite samo na jedan
Istraživanja su pokazala da se bolje fokusiramo ‘skačemo’ li s jednog predmeta na drugi, nego da se cijeli dan posvetimo samo jednom školskom predmetu.
Ova tehnika učenja također omoguće vašem mozgu da bolje organizira naučene informacije između predmeta.

3. Ponavljajte gradivo u intervalima

Kako već znate, naš mozak ima kratkoročno i dugoročno pamćenje. Cilj učenja je informacije iz kratkoročne memorije pohraniti u dugoročnu memoriju.
Prema istraživanju iz 2008. Godine (Capeda, N.)* ovo se najbolje postiže tako da se učenje organizira u intervale. Koji intervali su optimalni, ovisi o tome na koliko dugo želite pohraniti naučenu informaciju. Na primjer intervali mogu biti:
a) 1 ponavljanje: 1 dan nakon prvog učenja
b) 2 ponavljanje: 3 dana nakon 1 ponavljanja
c) 3 ponavljanje: 5 dana nakon 2 ponavljanja
d) 4 ponavljanje: 7 dana nakon 3 ponavljanja

4. Koristite poznate tehnike pamćenja

Jedna od najboljih i najstarijih tehnika za učenje je mnemonika ili mnemotehnika, a njome su se služili stari Grci. Naime, tada nije bilo interneta pa je dobro pamćenje bilo nužno. Ova tehnika učenja nam pomaže da se prisjetimo novih informacija tako da ih povežemo s nekim već poznatima. Zapravo, omogućuje našem mozgu da radi asocijacije. Postoje puno vrsta mnemotehnika, a najvažnije je da si dopustite maksimalnu slobodu i kreativnost.
Učite li na primjer matematiku ili fiziku, napišite formulu na papir i probajte od nje napraviti smislenu rečenicu. Na primjer, formula iz fizike za računjanje brzine glasi: v=t*a.
Pretvorimo li ovu formulu u rečenicu Vidi Tamo Avion! gotovo je nemoguće zaboraviti ovu formulu.

5. Zapišite svoje brige oko škole i ispita na papir i očekujte bolje rezultate.

Prije ispita iz matematike i hrvatskog rijetko je koji učenik je opušten.
Hoću li dobiti dobru ocjenu? Hoću li zaboraviti sve što sam naučio? Što će mi roditelji reći ako opet dobijem lošu ocjenu?
To su samo neke od misli koje učenik često ima, koje stvaraju anksioznost, a time i smanjuju mogućnost dobre ocjene. No, dobra vijest što takve misli i brige možemo ‘izbaciti’ iz glave. U jednom istraživanju** iz 2011 godine otkriveno je da su učenici, koji su zapisali svoje brige oko ispita na papir 10 min prije samog ispita, imali bolje rezultate od onih koji to nisu napravili.
Zato, ispišite svoje brige na papir. Time ćete očistiti svoj mentalni prostor i stvoriti dobar osjećaj i povjerenje u svoje sposobnosti da ste se dobro spremili za ispit.

Zaključak:
Možda najvažnije je od svega je učiti – da biste znali, a ne da biste dobili dobru ocjenu. Zato se fokusirajte na sam proces učenja, a ne (samo) na rezultat. Online instrukcije imaju upravo tu zadaću – da počnete razumijevati gradivo i da učite pametnije i brže.

● * Istraživanje (Capeda, N.)
● ** Istraživanje